Close Menu
Borba.rsBorba.rs
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    Najnovije
    • Broj stečajeva u Evropi najviše u poslednjih 12 godina
    • PwC otpušta 1.500 radnika u SAD, kao i ostale firme „velike četvorke“
    • U Srbiji se svaka stota pošiljka ne uruči, a evo koliko ih se – izgubi
    • Ove države planiraju novi sistem plaćanja karticama
    • Pregled štampe – sreda 07.05.2025.
    • Svetska banka izdala upozorenje
    • Privatna večera sa Trampom i obilazak Bele kuće? Može: Ovo je uslov
    • Mađarska donosi novi zakon? Ni Srbi više neće moći da zakupe stanove, prodaja zabranjena
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    Borba.rsBorba.rs
    • Najnovije
    • Vesti
      • Srbija
      • Region
      • Evropa
      • Svet
    • Politika
    • Berza
    • Makroekonomija
    • Banke
    • Kompanije
    • Potrošač
    • Lifestyle
      • Kultura i Mediji
      • Zdravlje
      • Lux Life
      • Automobili
      • IT
      • Zabava
    Borba.rsBorba.rs
    Početna»Banke»NBS deseti put za redom povećala RKS
    Banke

    NBS deseti put za redom povećala RKS

    Autor Borba.rs12.01.2023.10 Pregleda5 min.
    Facebook Twitter Reddit Pinterest LinkedIn WhatsApp Telegram Email

    Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,25%. U istoj meri povećana je i stopa na depozitne olakšice – na 4,25%, kao i stopa na kreditne olakšice – na 6,25%.

    – Donošenjem ovakve odluke, Narodna banka Srbije nastavlja da pooštrava monetarne uslove i utiče na ograničavanje sekundarnih efekata troškovnih pritisaka na rast cena putem inflacionih očekivanja. Time doprinosi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja perioda projekcije. Današnje povećanje referentne kamatne stope predstavlja njeno deseto uzastopno povećanje (počevši od aprila 2022. godine), zaključno s kojim je ona povećana za ukupno 425 baznih poena. Prenošenje dosadašnjeg povećanja referentne kamatne stope na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike putem kanala kamatne stope. Istovremeno, održavanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema evru, Narodna banka Srbije u znatnoj meri doprinosi ograničavanju efekata prelivanja rasta uvoznih cena na domaće cene, kao i makroekonomskoj stabilnosti u uslovima povećane globalne neizvesnosti – naveli su u NBS.

    Kako dodaju, i pored činjenice da je inflacija i dalje u najvećoj meri vođena globalnim troškovnim pritiscima u proizvodnji hrane i energenata na koje centralne banke nemaju uticaja ili je on veoma ograničen, Narodna banka Srbije čitavim setom mera nastoji da uspori inflaciju i doprinese njenom smanjenju ka cilju u narednom periodu.

    – Pored pooštravanja monetarnih uslova podizanjem osnovnih kamatnih stopa i održavanja relativne stabilnosti deviznog kursa, Narodna banka Srbije je u prethodnom periodu donela i niz mera kojima je ograničeno poskupljenje finansijskih proizvoda – kažu.

    Na globalnom nivou, ukazuju, pozitivno se mogu oceniti znaci popuštanja inflacije čemu doprinosi smanjenje cena energenata u poslednjih nekoliko meseci, troškova transporta, kao i sve manje izraženi zastoji u globalnim lancima snabdevanja.

    – Važan podatak predstavlja i usporavanje rasta cena u zoni evra, ali su potrebni i dodatni dokazi stabilnog popuštanja inflatornih pritisaka na globalnom nivou. Geopolitičke tenzije su i dalje izražene, a kretanje svetskih cena energenata i hrane volatilno, pod uticajem brojnih faktora na strani ponude i tražnje, što upućuje na opreznost monetarne politike Narodne banke Srbije. Prema prvim procenama za decembar, inflacija u zemljama zone evra nastavila je da se smanjuje drugi mesec zaredom, zahvaljujući usporavanju rasta cena energenata, dok cene hrane i bazna inflacija još uvek nisu usporile rast. Pored toga, preliminarni pokazatelji ekonomske aktivnosti ukazuju da je, uprkos oštrom povećanju troškovnih pritisaka i kamatnih stopa, kao i izraženoj geopolitičkoj neizvesnosti, privredna aktivnost zone evra prošle godine bila povoljnija nego što se predviđalo, a, prema procenama tržišnih učesnika, recesija u 2023. neće biti tako duboka kao što se prvobitno očekivalo. Prilikom donošenja odluke, Izvršni odbor je imao u vidu i da će se nastaviti zaoštravanje globalnih finansijskih uslova, usled očekivanog daljeg pooštravanja monetarnih politika Evropske centralne banke i Sistema federalnih rezervi. Ipak, očekuje se da će nastavak zaoštravanja globalnih finansijskih uslova doprineti daljem popuštanju inflatornih pritisaka na koje će uticati i nastavak smanjenja cena primarnih proizvoda, kao i da će dalje zatezanje monetarne politike Evropske centralne banke uticati i na nižu eksternu tražnju, ali i na rast cena evroindeksiranih kredita na domaćem tržištu – navode u centralnoj banci.

    Kako ukazuju, odlučujući da postepeno i odmereno pooštrava monetarne uslove na domaćem tržištu, Izvršni odbor je imao u vidu da je kretanje inflacije u Srbiji i dalje u najvećoj meri pod uticajem globalne energetske krize, još uvek prisutnih posledica pandemije, kao i suše koja je pogodila naš region.

    – Prosečna godišnja inflacija u 2022. iznosila je 11,9%, a prema preliminarnim procenama Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnja inflacija u decembru, kao i u prethodnom mesecu, bila je na nivou od 15,1%. Najveći doprinos inflaciji potekao je od rasta cena hrane i energenata, dok se bazna inflacija tokom godine kretala na znatno nižem nivou od ukupne, zahvaljujući pre svega očuvanoj dugogodišnjoj relativnoj stabilnosti kursa dinara prema evru. Ukupna inflacija ostaće povišena i početkom ove godine, pre svega zbog najavljenog poskupljenja struje i gasa, ali će se nakon toga naći na opadajućoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovini 2023. godine i povratak u granice cilja do kraja perioda projekcije. U smeru smirivanja inflatornih pritisaka delovaće dosadašnje zaoštravanje monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niža eksterna tražnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta – navode.

    U NBS dodaju da je, prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2022. godini iznosio 2,3%, a ostvaren je kao rezultat rasta industrije i uslužnih sektora.

    – Snažan doprinos rastu industrije potekao je od rasta fizičkog obima proizvodnje u rudarstvu, a zatim od prerađivačke industrije, uprkos snažnom rastu cena energenata na globalnom nivou, kao i prisutnim zastojima u lancima snabdevanja. S druge strane, poljoprivredna proizvodnja bila je manja zbog suše, kao i aktivnost u građevinarstvu u uslovima snažnog rasta troškova građevinskog materijala i drugih inputa. Izvršni odbor je naveo da su, uprkos manjoj aktivnosti u građevinarstvu, ukupne fiksne investicije ostale stabilne zahvaljujući snažnom prilivu stranih direktnih investicija. Tržište rada i dalje beleži pozitivna kretanja, uz dalji rast zaposlenosti i zarada, kao i smanjenje nezaposlenosti – navode u NBS.

    Konstatuju da će, u zavisnosti od kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja, kao i globalne geopolitičke situacije u narednom periodu, Narodna banka Srbije procenjivati da li ima potrebe za nastavkom zaoštravanja monetarnih uslova i u kom obimu.

    – Prioritet monetarne politike i dalje će biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podršku daljem privrednom rastu – zaključuju u NBS.

     

    Borba.rs/ Foto: Pixabay, Printscreen, Freepik

    Podeli: Facebook Twitter Pinterest LinkedIn WhatsApp Telegram Reddit Email

    Pogledajte još...

    Svetska banka izdala upozorenje

    25.04.2025. Banke 2 min.

    Evo koje profesije su najtraženije u Srbiji

    22.04.2025. Srbija 2 min.

    Srbi kola uvoze najviše iz Italije i Francuske, a stručnjaci upozoravaju na rizike upravo kod vozila iz tih zemalja

    15.04.2025. Automobili 2 min.

    Evo gde je u regionu najjeftinije, a gde najskuplje gorivo

    13.04.2025. Potrošač 1 min.

    „Poklon“ od Trampa: Carine SAD za Srbiju najviše u Evropi i regionu – čak 37 odsto

    03.04.2025. Srbija 2 min.

    Efektiva pozvala na bojkot Maksija tokom celog aprila

    02.04.2025. Potrošač 1 min.
    Popularno

    Trgovački lanac tiho napustio Srbiju?

    03.12.2022.3K Pregleda

    Jedan proizvod Srbija proizvede tri puta više nego sve zemlje EU zajedno

    31.10.2022.1K Pregleda

    Protesti se šire Evropom: I Grci izašli na ulice; Belgija paralisana: „Situacija se pogoršava“

    09.11.2022.1K Pregleda

    Bonus dobrodošlice; 10.000 evra za svakog ko prihvati ovaj posao

    19.02.2023.1K Pregleda
    Kursna Lista
    Zagađenje vazduha
    Ne propustite
    Evropa

    Broj stečajeva u Evropi najviše u poslednjih 12 godina

    Autor Borba.rs07.05.2025.2 Pregleda

    Broj stečajeva u zapadnoj Evropi prošle godine bio je najveći od 2013. Prema izveštaju revizorske…

    PwC otpušta 1.500 radnika u SAD, kao i ostale firme „velike četvorke“

    07.05.2025.

    U Srbiji se svaka stota pošiljka ne uruči, a evo koliko ih se – izgubi

    07.05.2025.

    Ove države planiraju novi sistem plaćanja karticama

    07.05.2025.
    Pratite nas
    • Facebook
    • Twitter
    • Instagram
    • YouTube
    O Nama
    O Nama

    Jedinstveni informativni portal koji prati sve bitne ekonomske dogadaje na dnevnom nivou, kako u Srbiji, tako i Evropi i svetu.

    Od makroekonomskih dogadaja, preko tržišta svetskih berzi i kriptovaluta, potrošackih tema, bankarstva, do sveta luksuza.

    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube RSS
    Naš izbor

    Macintosh koji je koristio Stiv Džobs davne 1987. stiže na aukciju, početna cena 200.000 dolara

    19.10.2022.

    Može li tržište kripto valuta uskoro da se oporavi

    19.10.2022.

    Tržni centri skraćuju radno vreme zbog štednje energije?

    19.10.2022.
    Popularno

    Trgovački lanac tiho napustio Srbiju?

    03.12.2022.3K Pregleda

    Jedan proizvod Srbija proizvede tri puta više nego sve zemlje EU zajedno

    31.10.2022.1K Pregleda

    Protesti se šire Evropom: I Grci izašli na ulice; Belgija paralisana: „Situacija se pogoršava“

    09.11.2022.1K Pregleda
    © 2025 Borba.rs. Maintained by WIN Solutions.
    • O nama
    • Marketing
    • Impressum
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti
    • Kontakt

    Unesite pojam u polje iznad i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc da otkažete.