Close Menu
Borba.rsBorba.rs
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    Najnovije
    • Broj stečajeva u Evropi najviše u poslednjih 12 godina
    • PwC otpušta 1.500 radnika u SAD, kao i ostale firme „velike četvorke“
    • U Srbiji se svaka stota pošiljka ne uruči, a evo koliko ih se – izgubi
    • Ove države planiraju novi sistem plaćanja karticama
    • Pregled štampe – sreda 07.05.2025.
    • Svetska banka izdala upozorenje
    • Privatna večera sa Trampom i obilazak Bele kuće? Može: Ovo je uslov
    • Mađarska donosi novi zakon? Ni Srbi više neće moći da zakupe stanove, prodaja zabranjena
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    Borba.rsBorba.rs
    • Najnovije
    • Vesti
      • Srbija
      • Region
      • Evropa
      • Svet
    • Politika
    • Berza
    • Makroekonomija
    • Banke
    • Kompanije
    • Potrošač
    • Lifestyle
      • Kultura i Mediji
      • Zdravlje
      • Lux Life
      • Automobili
      • IT
      • Zabava
    Borba.rsBorba.rs
    Početna»Vesti»Evropa»Evo kako EU planira da obuzda dominaciju tehnoloških giganata – Danas stupa na snagu
    Evropa

    Evo kako EU planira da obuzda dominaciju tehnoloških giganata – Danas stupa na snagu

    Autor Borba.rs01.11.2022.13 Pregleda4 min.
    Facebook Twitter Reddit Pinterest LinkedIn WhatsApp Telegram Email

    Akt o digitalnim tržištima, koji bi trebao obuzdati dominantnu ulogu velikih internetskih platformi, stupa na snagu u utorak, a počeće se primenjivati od početka maja 2023. godine.

    Veće EU-a i Evropski parlament postigli su dogovor o Aktu o digitalnim tržištima zajedno s Aktom o digitalnim uslugama u martu ove godine. Reč je o dve važne uredbe kojima EU želi nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformama za koje tvrdi da su postale privatni regulatori, prenosi Hina.

    Provedba Akta o digitalnim tržištima počinje za šest meseci. Ključni pojam u Aktu je “nadzornik pristupa” digitalnom tržištu. Nakon što se počne s primenom Akta u maju sledeće godine, potencijalni nadzornici pristupa koji dosegnu pragove utvrđene Aktom o digitalnim tržištima moraju obavestiti Komisiju o svojim osnovnim uslugama platforme u roku od dva meseca, do 3. jula 2023.

    Komisija zatim ima 45 radnih dana da proceni da li je predmetni preduzetnik dosegnuo te pragove i da mu utvrdi status nadzornika pristupa, najkasnije do 6. septembra sledeće godine. Pošto taj status bude utvrđen, nadzornici pristupa imaće šest meseci da ispune zahteve iz Akta o digitalnim tržištima, a najkasnije do 6. marta 2024.

    Aktom su definisani kriterijiumi na temelju kojih će se određivati koje internet platforme trebaju dobiti status nadzornika pristupa. Reč je o digitalnim platformama koje osiguravaju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača, a taj im položaj može omogućiti da preuzmu ulogu neke vrste zakonodavca, to jest da sami određuju pravila, zbog čega nastaju i uska grla u digitalnoj ekonomiji.

    Kako bi se rešila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz obveza koje će oni morati poštovati te ponašanje koje će im biti zabranjeno.

    Nadzornici pristupa u digitalnim svetu predstavljaju ono što su u stvarnom svetu ceste, mostovi, vazdušne luke, piše Hina.

    Status nadzornika pristupa dobit će preduzeća koja upravljaju jednom ili više tzv. „osnovnih usluga platforme” navedenih u Aktu o digitalnim tržištima.

    Reč je o sledećim uslugama: usluge internetskog posredovanja, npr. trgovine aplikacijama, internetski pretraživači, usluge društvenih mreža, određene usluge slanja poruka, usluge platformi za razmenu videozapisa, virtualni pomoćnici, internetski preglednici, usluge računalstva u oblaku, operativni sustavi, internetske platforme za trgovanje i usluge oglašavanja.

    Tu je reč uglavnom o američkim tehnološkim divovima poput Applea, Amazona, Googlea, Facebooka i Microsofta, koji su zbog svoga položaja na tržištu praktički neizbežni.

    Preduzeće će dobiti status nadzornika pristupa ako ima znatan uticaj na unutrašnje tržište, što znači ako ostvaruje godišnji prihod na nivou Unije jednak ili veći od 7,5 milijardi evra tokom svake od poslednje tri finansijske godine ili ako je njegova prosečna tržišna kapitalizacija ili jednakovredna fer tržišna vrednost iznosila najmanje 75 milijardi evra u poslednjoj finansijskoj godini te ako pruža istu osnovnu uslugu platforme u najmanje trima državama članicama.

    Potom, dobit će status nadzornika pristupa ako pruža osnovnu uslugu platforme koja je važna tačka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika, odnosno ako pruža osnovnu uslugu platforme koja u poslednjoj financijskoj godini ima najmanje 45 miliona mesečno aktivnih krajnjih korisnika koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji te najmanje 10.000 godišnje aktivnih poslovnih korisnika koji imaju poslovni nastan u Uniji.

    U Aktu o digitalnim tržištima utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi koji će nadzornici pristupa morati primenjivati u svakodnevnom poslovanju kako bi se osigurala pravednost i otvorenost digitalnih tržišta.

    Prema Aktu o digitalnim tržištima nadzornici pristupa neće, između ostaloga, smeti povoljnije rangirati vlastite od sličnih proizvoda i usluga koje na njihovim platformama nude treće strane, sprečavati korisnike da izbrišu predinstalirani softver ili aplikaciju, kao ni pratiti krajnje korisnike izvan osnovne usluge platforme nadzornika pristupa u svrhu ciljanog oglašavanja ako nije dana stvarna privola.

    Ako nadzornik pristupa primenjuje prakse kao što su davanje prednosti vlastitim uslugama ili sprečavanje poslovnih korisnika njegovih usluga da dođu do potrošača, to može sprečiti tržišno takmičenje, što dovodi do manje inovacija, niže kvalitete i viših cena.

    Kad nadzornik pristupa provodi nepoštene prakse kao što su nametanje nepravednih uslova za pristup vlastitoj trgovini aplikacija ili sprečavanje instaliranja aplikacija iz drugih izvora, potrošači će verovatno morati platiti više, odnosno bit će zapravo lišeni onih pogodnosti koje bi imali od alternativnih usluga.

    Akt o digitalnim tržištima sprovodiće se pomoću nadzorne strukture u okviru koje će Komisija biti jedina zadužena za provedbu pravila – u tesnoj saradnji s telima u državama članicama EU-a.

    Komisija će moći izricati penale i novčane kazne u iznosu od najviše 10 posto globalnog prihoda preduzeća, a do 20 posto u slučaju ponovljenog kršenja pravila. U slučaju sustavnog kršenja pravila Komisija će moći odrediti mere obvezne promene ponašanja ili strukturne prilagodbe, potrebne za učinkovito pridržavanje obveza, uključujući zabranu daljnjih preuzimanja.
    Borba.rs, Hina/ Foto: Christian Lue (Unsplash), Pixabay, Rawpixel

    Podeli: Facebook Twitter Pinterest LinkedIn WhatsApp Telegram Reddit Email

    Pogledajte još...

    Broj stečajeva u Evropi najviše u poslednjih 12 godina

    07.05.2025. Evropa 1 min.

    PwC otpušta 1.500 radnika u SAD, kao i ostale firme „velike četvorke“

    07.05.2025. Kompanije 2 min.

    U Srbiji se svaka stota pošiljka ne uruči, a evo koliko ih se – izgubi

    07.05.2025. Kompanije 2 min.

    Poznati trgovački lanac zatvara sve prodavnice u Nemačkoj; 400 radnika ostaje bez posla

    24.04.2025. Evropa 2 min.

    „Mercedes pokreće transformaciju kakva se viđa jednom u veku“

    24.04.2025. Automobili 2 min.

    Svaka treća nemačka kompanija planira otpuštanja

    23.04.2025. Evropa 1 min.
    Popularno

    Trgovački lanac tiho napustio Srbiju?

    03.12.2022.3K Pregleda

    Jedan proizvod Srbija proizvede tri puta više nego sve zemlje EU zajedno

    31.10.2022.1K Pregleda

    Protesti se šire Evropom: I Grci izašli na ulice; Belgija paralisana: „Situacija se pogoršava“

    09.11.2022.1K Pregleda

    Bonus dobrodošlice; 10.000 evra za svakog ko prihvati ovaj posao

    19.02.2023.1K Pregleda
    Kursna Lista
    Zagađenje vazduha
    Ne propustite
    Evropa

    Broj stečajeva u Evropi najviše u poslednjih 12 godina

    Autor Borba.rs07.05.2025.2 Pregleda

    Broj stečajeva u zapadnoj Evropi prošle godine bio je najveći od 2013. Prema izveštaju revizorske…

    PwC otpušta 1.500 radnika u SAD, kao i ostale firme „velike četvorke“

    07.05.2025.

    U Srbiji se svaka stota pošiljka ne uruči, a evo koliko ih se – izgubi

    07.05.2025.

    Ove države planiraju novi sistem plaćanja karticama

    07.05.2025.
    Pratite nas
    • Facebook
    • Twitter
    • Instagram
    • YouTube
    O Nama
    O Nama

    Jedinstveni informativni portal koji prati sve bitne ekonomske dogadaje na dnevnom nivou, kako u Srbiji, tako i Evropi i svetu.

    Od makroekonomskih dogadaja, preko tržišta svetskih berzi i kriptovaluta, potrošackih tema, bankarstva, do sveta luksuza.

    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube RSS
    Naš izbor

    Macintosh koji je koristio Stiv Džobs davne 1987. stiže na aukciju, početna cena 200.000 dolara

    19.10.2022.

    Može li tržište kripto valuta uskoro da se oporavi

    19.10.2022.

    Tržni centri skraćuju radno vreme zbog štednje energije?

    19.10.2022.
    Popularno

    Trgovački lanac tiho napustio Srbiju?

    03.12.2022.3K Pregleda

    Jedan proizvod Srbija proizvede tri puta više nego sve zemlje EU zajedno

    31.10.2022.1K Pregleda

    Protesti se šire Evropom: I Grci izašli na ulice; Belgija paralisana: „Situacija se pogoršava“

    09.11.2022.1K Pregleda
    © 2025 Borba.rs. Maintained by WIN Solutions.
    • O nama
    • Marketing
    • Impressum
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti
    • Kontakt

    Unesite pojam u polje iznad i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc da otkažete.