Mada mnogi vozači povremeno malo jače nagaze gas, prebrza vožnja često uzrokuje saobraćajne nezgode. Tokom brže vožnje, vozač ima manje vremena da reaguje i upravljanje vozilom u kritičnim situacijama može biti otežano. Različite studije su pokazale da u urbanim sredinama, povećanje brzine za samo 1 km/h povećava verovatnoću saobraćajne nezgode i do 4%.
Postoji velika razlika u kulturi vožnje i kaznama za prekoračenje brzine u različitim delovima Evrope. Kompanija za podatke o automobilima carVertical sprovela je istraživanje u 23 zemlje, uključujući Srbiju, s ciljem da utvrdi razlike u visini kazni za prekoračenje brzine i stopi oštećenja vozila među državama. Ako znatno utiču na finansije vozača, hoće li veće novčane kazne zaista smanjiti prekoračenje brzine?
Da li strože kazne smanjuju broj oštećenih vozila?
Srbija se izdvaja kao jedna od zemalja s relativno umerenim kaznama za prekoračenje brzine. Na primer, za vožnju preko dozvoljene brzine do 15 km/h u Srbiji predviđena je kazna od 43 EUR (5000 RSD). S obzirom na prosečnu mesečnu platu u zemlji od 818,12 evra (95.128 RSD), ova kazna predstavlja 5,3% mesečnih primanja.
Prema carVertical istraživanju, Srbija je na 11. mestu po procentu prosečne plate vozača koji odlazi na kazne za prebrzu vožnju.
Prema Indeksu transparentnosti tržišta polovnih automobila, 38,5% automobila u Srbiji imalo je zabeleženu istoriju oštećenja, što je nešto manje nego u mnogim susednim zemljama, ali ipak daleko od najniže stope u Evropi.
– Novčane kazne za prekoračenje brzine do 15 km/h u Evropi mogu se kretati od 10 do preko 200 evra. Iako u zemljama sa većim kaznama obično ima manje oštećenih vozila, treba uzeti u obzir i vozačku kulturu – tolerancija vozača prema kršenju saobraćajnih propisa znatno se razlikuje širom Evrope – objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u kompaniji carVertical.
Skandinavske zemlje prednjače sa strogim kaznama
U skandinavskim zemljama, odnosno u Švedskoj, Danskoj i Finskoj, propisane su relativno visoke novčane kazne u odnosu na prosečna primanja, a beleže se niže stope oštećenja vozila.
Na primer, u Danskoj, prekoračenje brzine do 15 km/h košta 3000 DKK (oko 402 evra) – što je oko 10% prosečne mesečne plate. Kod danskih vozača nema žurbe: oštećenja su zabeležena tek kod nešto više od jedne petine proverenih vozila.
Nasuprot tome, u mnogim zemljama centralne i istočne Evrope kazne za prekoračenje brzine su relativno niske, dok su oštećenja prisutnija. Na primer, kazna za prekoračenje brzine do 15 km/h u Poljskoj iznosi 100 zlota (24 evra), u Letoniji – 40 evra, a u Slovačkoj – 39 evra. Ove kazne iznose svega 1,6–3,3% mesečnih plata u tim zemljama. Ipak, u svakoj od ovih zemalja je više od polovine automobila imalo zabeleženu istoriju oštećenja, a prednjači Poljska sa 62,1% oštećenih vozila.
– To što su kazne u nekoj zemlji male ne mora da znači da će biti više saobraćajnih nesreća i vozača koji voze neprilagođenom brzinom. Na primer, Velika Britanija, Nemačka i Španija imaju umerene kazne, ali i niske stope oštećenja. To svedoči o određenom nivou svesti građana – kada vozači razumeju posledice prekoračenja brzine, ponašaju se odgovornije – kaže Buzelis.
Kazne za prekoračenje brzine mogu iznositi i više miliona dinara
U Finskoj, za sitnija prekoračenja brzine propisane su fiksne novčane kazne, dok se za teže prekršaje, poput prekoračenja dozvoljene brzine za preko 20–25 km/h, kazne određuju na osnovu primanja. Sistem dnevnih globa podrazumeva da visina konačne kazne zavisi od zarade vozača, pa prekršioci s većim primanjima mogu platiti znatno više za isti prekršaj. Švajcarska je još jedna evropska zemlja sa sličnim sistemom.
Pre nekoliko godina, odjeknula je vest kada je jedan milioner u Finskoj dobio kaznu od 121.000 evra zbog prekoračenja brzine za 30 km/h.
Prema Buzelisu, vozači koji prekoračuju brzinu moraju da shvate da ne rizikuju samo visoke kazne, već i izazivanje nesreća sa teškim posledicama. Ovaj stručnjak poziva vozače da budu savesni i da ne ugrožavaju bez potrebe ni svoj ni tuđe živote.
Borba.rs/ Foto: CarVertical, Shutterstock